Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991. – 2005.’, Sanela Kajana

Knjiga Sanela Kajana “Stari most u Mostaru, rat, rušenje, obnova (1991 – 2005)” predstavljena je u subotu u Narodnoj biblioteci Mostar.

Sanel Kajan, kao novinar i sadašnji poslanik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koji posjeduje veliku arhivu novinskih tekstova iz mnogih dnevnih novina, tjednika i specijalizovanih časopisa, odlučio je napisati knjigu u kojoj bi objedinio period od rušenja Starog mosta, preko njegove rekonstrukcije, do uvrštavanja na UNESCO-ovu listu.

– Godinama sam razmišljao o ovakvom djelu, gdje bi se na jednom mjestu našli medijski materijali vezani za simbol Mostara, Stari most, iz perioda njegove najburnije prošlosti. Međutim, videći da su ‘kompetentni’ i ‘odgovorni’, kako ja zovem one koji ne rade svoj posao, a na pozicijama su, nezainteresovani, čak i potpuno pasivni, i na pozicijama – iz godine u godinu zanemaruju datum 9. /11, kada su HVO i Hrvatska vojska srušile Stari most, odlučio sam reagirati – rekao je Kajan.

On kaže da da nije bilo ronilačkog kluba “Mostari” i nekoliko pojedinaca i škola, 9. novembar 1993. ne bi se ni spominjao.

– Iritiran ovom činjenicom, a svjestan važnosti Starog mosta, kao višestrukog simbola, odlučio sam da u jednom djelu, jednoj knjizi spojim period od njegovog rušenja, preko rekonstrukcije, do uvrštavanja na UNESCO-ovu listu. ! – istakao je Kajan.

Uz njegovu arhivu, kaže, od pomoći su mu bili i Arhiv Bosne i Hercegovine i Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine.

Ponuđeni materijal je zasnovan na tekstovima i fotografijama iz novinskih redakcija u Mostaru, Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Splitu…

Koristeći izvore iz 40 medijskih kuća sa šireg geografskog područja, obrađen je period od 14 godina raznih događaja vezanih za Stari most, od 1991. do 2005. godine.

Uz autora, o knjizi su govorili i prof. dr.sc. Lejla Žujo-Marić i prof. dr.sc. Maja Roso Popovac i novinar i hroničar Šemsudin Zlatko Serdarević.

Knjiga sadrži dosta podataka i arhivske građe

Knjiga pruža ne samo obilje informacija o Starom mostu, već i detalje o njegovoj restauraciji, što istraživačima znatno olakšava traženje određenih podtema. U Mostar je došlo niz delegacija, političkih ličnosti, ali i uglednih pojedinaca zainteresovanih za način i tok obnove Starog mosta, jer je rekonstrukcija postala svjetski projekat, pa su i njihova imena zabilježena na stranicama ove knjige. Od posebnog je značaja ceremonija otvaranja samog obnovljenog mosta. Ovdje se nalaze informacije o pripremi manifestacije, do završnog čina, rečeno je na prezentaciji.

– Bez obzira što ovo nije njegovo (Kajanovo) autorsko delo, zaslužuje veliku pažnju jer, ako neko pokuša sam da sakupi tekstove samo jedne novine, videće koliki je to posao. Koliko je ova knjiga vrijedna, pokazaće vrijeme, s obzirom na to da sadrži brojne izvještaje sa lica mjesta sa tumačenjima onoga što se dešavalo od rušenja mosta do uvrštenja u svjetsku kulturnu baštinu. Ono što je najvažnije, ima puno tekstova iz raznih izdanja, portala, novina i jednostavno postoji izbor i mogućnost da se na sve strane pokaže kako je ko reagovao na događaje u vezi sa Starim mostom – istakao je novinar i hroničar Šemsudin. Zlatko Serdarević.

Prof. dr.sc. Maja Roso Popovac smatra da je danas više nego ikada prije potrebno evidentirati informacije, podatke i činjenice.

– Šta je važnije za grad, kulturu i naciju od pravog poznavanja sopstvene istorije. Hroničari vremena i događaja postali su ključna karika u lancu istine koju treba prenijeti budućim generacijama kako bi, vremenom, samostalne, hladne glave mogle tumačiti i ispravno razumjeti historiju – rekao je između ostalog , prof. dr.sc. Popovac.

dr. Lejla Žujo – Marić govorila je sa aspekta edukacije čitalaca novih generacija.

– Knjiga koju je uredio Sanel Kajan progovara uz priložene novinske tekstove, otvarajući dubine vremena i osvježavajući pamćenje, ali i obrazujući sve one čitaoce koji su rođeni nakon tragičnih ratnih događaja, a koji su danas zreli i društveno odgovorni ljudi . Sanel Kajan je kredibilan svjedok koji svoj glas daje dokumentarnom materijalu na način da gradi mozaik tekstova koji govori sam za sebe i vrijedi kao dokaz vremena – rekao je prof.dr. Lejla Žujo – Marić.

(FENA)