Štrajkovi u izbornoj godini postali su sastavni dio sindikalno-političkog odnosa u Bosni i Hercegovini. Epidemija štrajkova u FBiH je u najvećoj mjeri posljedica nerealnih, populistički i neodrživih odluka Vlade FBiH.
Povećanje minimalne plate koje nije pratila fiskalna reforma povećalo je inflaciju i smanjilo priliv sredstava u budžete kantona, gradova i općina…
Zbog toga raste pritisak na administraciju čije plate ne mogu da prate dinamiku inflacije, rasta cijena hrane i energenata. Ma kraju, građani trpe najveću štetu.
Početkom juna je započet štrajk upozorenja Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskog kantona koji već duže od mjesec dana blokira pravosudni sistem.
Sindikat i Vlada razmjenjuju saopćenja, a sastanci do sad nisu urodlili plodom.
Zbog toga privatni sektor, notari, advokati i svi građani Hercegovačko-neretvanskog kantona trpe ogromnu štetu i finansijske gubitke zbog potpunog prekida rada pravosudnih institucija. Zbog blokade Zemljišnoknjižnog ureda i pisarnice blokirane su i prijave za priključak električne struje i vode i svi drugi imovinsko-pravni postupci.
U razgovorima s pojedincima iz realnog sektora, advokatima i notarima utvrdili smo njihov zajednički stav, odnosno razočarenje maksimalističkim i nerealnim stavovima Sindikata pravosuđa HNK.
Dok je Vlada HNK ponudila konkretna i održiva rješenja uključujući povećanje plata od 20 % asistentima sudija, tužilaca i sudskim izvršiocima, 10 % za ZK urede i pisarnice, te opće povećanje osnovice od 10 % u 2027. godini uz prethodni rast plata od 15 % do 19 % – Sindikat to ultimativno odbija i traži 20 % za sve bez izuzetka, što je zakonski i sistemski neizvodivo te stvara nepravdu prema ostalim službenicima, smatraju naši sagovornici.
Zbog takvog isključivog stava Sindikata, koji je odbio i pristupiti postupku mirnog rješavanja spora, privatni sektor i građani su pretvoreni u taoce.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je u HNK na snazi potpuna blokada i zaključana vrata suda, dok su u drugim kantonima (poput Zapadnohercegovačkog kantona) ZK uredi tokom štrajka radili barem jedan dan u sedmici.
Zahtjevi privrednika i struke prema Upravi suda i Sindikatu se mogu sažeti u dvije tačke:
Hitno uspostavljanje minimuma procesa rada: Zahtijevamo da se ZK ured i pisarnica otvore bar jedan dan u sedmici za izdavanje svježih ZK izvadaka i zaprimanje hitnih podnesaka.
Prekid blokade privrede: Prihvatanje ponude Vlade HNK ili nastavak dijaloga u okviru zakona, bez daljnjeg držanja cjelokupne privrede i građana u potpunoj blokadi.
Ko najviše trpi posljedice štrajka?
“Naša agencija je dovedena u potpunu blokadu i kolaps. Bez svježih ZK izvadaka mi ne možemo završiti niti jedan kupoprodajni ugovor niti realizovati procjene bankarskih vještaka. Trenutno na čekanju imam 4 kupoprodajna ugovora i 8 procjena nekretnina, što direktno ugrožava oko 12.000 KM ugovorenog posla koji direktno ovisi o radu suda. Vlada HNK je dala korektnu ponudu i ponudila rast plata, ali Sindikat to ignorira i drži nas u šahu. Naši zaposleni čekaju plate koje ne možemo isplatiti jer posao trpi. Ako kupci i investitori odustanu, šteta je nenadoknadiva. Tražimo da sud radi barem jedan dan u sedmici!”, kaže za portal Mostarski.ba vlasnik jedne mostarske agencije za nekretnine.
Pored tržišta nekretnina, notari i advokati se suočavaju s ogromnim gubicima.
“Obim posla u mojoj notarskoj kancelariji opao je za čak 70 % od početka štrajka. Notarski ugovori o prometu nekretnina, založnim pravima (hipotekama) i osnivanju privrednih društava stoje jer je nemoguće dobiti službene ZK izvatke. Vlada HNK je ponudila konkretno povećanje za ZK urede od 10 %, pa čak i rješenja po uzoru na druge kantone, ali Sindikat insistira na maksimalističkim zahtjevima ‘svima jednako’. Finansijski pritisak na notarske kancelarije je nepodnošljiv i ovakva neodgovornost prema privredi mora hitno prestati”, smatra jedan mostarski notar koji je u razgovoru za naš portal govorio o negativnim posljedicama štrajka.
“Obim posla u advokatskim kancelarijama pao je za više od 50 %. Ne možemo raditi na redovnim predmetima koji su vezani strogim zakonitostima i rokovima, zbog čega trpi naplata potraživanja i gubi se povjerenje klijenata. Mnogi klijenti ne razumiju da zastoj nije do nas, nego do zaključanih vrata suda. Smatramo da nije u redu da se odbijaju ponude Vlade i opstruira mirno rješavanje spora, dok mi ne možemo zaraditi plate za svoje zaposlene. Tražimo bar minimalan rad pisarnice i ZK ureda dok traju pregovori”, poručuje jedan mostarski advokat u izjavi za portal Mostarski.ba.
S obzirom na specifičnu ekonomiju HNK ovaj štraj nanosi ogromne štete ekonomiji koja i dalje trpi teške posljedice loše politike Vlade FBiH, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini zbog nametanja neradne nedjelje.
(Mostarski.ba)
