Sarajevo je domaćin Četvrtog simpozija o bosanskom jeziku, koji je okupio naučnike i istraživače iz 12 zemalja. Ovogodišnje izdanje najbogatije je do sada, kako po broju učesnika tako i po sadržaju programa.
Bosanski jezik suočen s brojnim izazovima
Uprkos snažnom naučnom uporištu i sve većem interesu za njegovo izučavanje izvan Bosne i Hercegovine, status bosanskog jezika i dalje prate brojni izazovi – od ostvarivanja jezičkih prava do njegovog očuvanja među novim generacijama, piše federalna.ba
Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu (UNSA), dr. sc. Jasmin Hodžić, upozorava na probleme u razvoju govornih i jezičkih kompetencija, posebno kod djece.
„Moramo biti svjesni da danas imamo određene probleme, kako u razvoju govora i jezičkih kompetencija tako i u razvoju ličnosti. Primjećujemo da djeca sve manje govore i da sve više imaju poteškoća. Suočavamo se i s nestankom jezika kao svojevrsnim prirodnim fenomenom“, kazao je Hodžić.
O važnosti očuvanja bosanskog jezika i izvan granica Bosne i Hercegovine govorio je i naučni savjetnik Instituta za jezik UNSA, prof. dr. Alen Kalajdžija, ističući da ti procesi doprinose i njegovom položaju u matičnoj zemlji.
„Svi procesi koji se odvijaju izvan Bosne i Hercegovine, a odnose se na očuvanje bosanskog jezika i svijesti o njemu, na neki način pomažu i nama u Bosni i Hercegovini. Naravno, imamo i druge, uglavnom političke probleme, prije svega u vezi s ostvarivanjem jezičkih prava i sloboda, ali želimo vjerovati da dolazi bolje vrijeme“, izjavio je Kalajdžija.
Od dijalektologije do leksikografije
U fokusu simpozija su i teme iz dijalektologije, gramatike i medijskog diskursa. O jednom zanimljivom leksikografskom otkriću govorit će prof. dr. Sead Šemsović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavljajući Tutinski rukopis arebičkog rječnika iz 1775. godine.
Šemsović ističe da je riječ o rukopisu koji bi mogao pružiti značajne podatke o historijskim dijalekatskim slojevima bosanskog jezika.
„Zanimljivo je da je rukopis pretežno ikavski, pa po svom porijeklu zasigurno ne pripada sandžačkom dijalektu, nego vjerovatno potječe s prostora srednje Bosne. Važan je za istraživanje dijalekatskih slojeva“, pojasnio je Šemsović.
Različiti pogledi i istraživački pristupi podsjećaju da je jezik mnogo više od sredstva sporazumijevanja, on je prostor pamćenja, pripadnosti i identiteta.
(Mostarski.ba)
