Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. septembra, prilika je za podizanje svijesti o bolestima srca i krvnih žila, vodećem uzroku smrtnosti u svijetu, te podsjećanje na važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti.
U povodu Svjetskog dana srca, Elvedina Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, podsjetila je na faktore rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila te mjere kojima se njihov rizik može smanjiti.
Prema podacima koje navodi Žiga, bolesti srca i krvnih žila odgovorne su za smrt jedne od tri osobe u svijetu, a procjenjuje se da se oko 80 posto kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar, može spriječiti.
U 2026. godini nastavlja se kampanja Svjetske federacije za srce „Ne propustite nijedan otkucaj“, usmjerena na podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima i važnosti prevencije.
Žiga ističe da među važnim faktorima rizika za bolesti srca i moždani udar spadaju nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, povišen nivo holesterola, nedovoljna tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i štetna upotreba alkohola.
Posebno upozorava i na važnost poznavanja porodične historije kardiovaskularnih bolesti, koja može povećati rizik čak dvostruko.
Prestanak pušenja, tjelesna aktivnost i zdrava prehrana
Kao jednu od najvažnijih mjera za zaštitu zdravlja srca Žiga navodi prestanak pušenja i upotrebe duhanskih proizvoda. Rizik od srčanih bolesti počinje se smanjivati već nakon jednog dana od prestanka upotrebe duhanskih proizvoda, dok se nakon godinu dana bez cigareta smanjuje na približno polovinu rizika koji ima osoba koja puši.
Redovna tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, odnosno njihova kombinacija, uz najmanje dva treninga snage sedmično.
Zdrava prehrana, prema preporukama, uključuje povrće i voće, mahunarke, nemasno meso i ribu, nemasne ili niskomasne mliječne proizvode, cjelovite žitarice, te zdrave masti poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Kao primjeri prehrane koja pogoduje zdravlju srca navode se mediteranska i DASH prehrana.
Žiga preporučuje i redovne zdravstvene preglede, te kontrolu krvnog tlaka, nivo holesterola i šećera u krvi, s obzirom da povišene vrijednosti često ne daju jasne simptome, a mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Procjena kardiovaskularnog rizika također je važna za prevenciju. SCORE2 alat zdravstvenim radnicima pomaže procijeniti rizik od moždanog udara, infarkta miokarda ili smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti u narednih deset godina.
Iz ZZJZ-a FBiH podsjećaju da, uz individualne odluke i životne navike, važnu ulogu imaju i uvjeti u kojima ljudi žive, uključujući pristup čistom zraku, zdravoj i pristupačnoj hrani te urbanim prostorima koji potiču aktivan način života.
(Mostarski.ba)
