U Bosni i Hercegovini u 2025. godini nije ostvaren suštinski napredak u reformi medijske legislative, uprkos obavezama u okviru evropskih integracija, a ključni zakoni, o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i transparentnom vlasništvu nad medijima, ostali su neusvojeni.
Rečeno je to danas u sarajevu na predstavljanju studije praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu u izdanju Mediacentra pod nazivom „Zaštita medijskih sloboda u BiH: Studija praćenja napretka I“.
Izvršna direktorica Fondacije Mediacentar Maida Muminović rekla je da se u BiH više ne govori samo o neadekvatnoj primjeni postojećih zakona u oblasti medija, nego o ozbiljnom jazu između zakonskih rješenja koja su potrebna i onih koja su trenutno na snazi.
Istakla je da je održivost javnog RTV sistema, posebno BHRT‑a, ozbiljno ugrožena procesima koji su se odvijali tokom protekle godine.
– Zakoni iz 2005. godine se ne primjenjuju, novi zakoni nisu doneseni, a održivost BHRT‑a dodatno je dovedena u pitanje zbog dugova. To je samo jedan od problema kada govorimo o funkcioniranju i održivosti javnog RTV sistema – rekla je Muminović.
Dodala je da su zabilježene inicijative na različitim nivoima vlasti koje se donose pod izgovorom borbe protiv dezinformacija ili zaštite javnog reda i mira. Kao primjere navela je najavu uspostave ureda za borbu protiv dezinformacija u Vladi Republike Srpske, te odluku Općine Kakanj o „zaštiti javnog reda i mira“, na osnovu koje su policijski službenici izdavali prekršajne prijave, uključujući i novinarima.
– To su opasni trendovi koji ukazuju na namjeru vlasti da ograniče i suze prostor za slobodu izražavanja, kako građana tako i medija. To su inicijative koje treba posebno pratiti i prema kojima treba biti izuzetno oprezan – upozorila je direktorica Mediacentra.
Govoreći o efektima kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, Muminović je navela da je od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika 2023. godine do danas zabilježeno 273 prijave za krivično djelo klevete, od čega se 47 odnosi na medije i medijske radnike.
– Prema informacijama koje smo dobili od okružnih tužilaštava, do zaključenja našeg izvještaja, nije bilo podignutih optužnica protiv novinara. Ipak, sam broj prijava ukazuje na ozbiljan pokušaj zastrašivanja, što stvara negativne efekte po slobodu izražavanja – kazala je.
Pozitivnim ocjenjuje usvajanje Reformske agende koja, kako je istaknula, adresira pitanje medijskih sloboda u okviru temeljnih prava. To smatra dodatnom platformom za organizacije civilnog društva da vrše pritisak na vlast kako bi se brže i efikasnije proveli reformski procesi u oblasti medija i slobode izražavanja.
Ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH Henk van den Dool poručio je da njegova zemlja snažno podržava slobodu medija, sigurnost novinara i slobodu izražavanja u BiH, naglasivši da su te vrijednosti ključne za demokratski razvoj i evropske integracije zemlje.
Predstavnica Delegacije EU u BiH Mojca Kršper Figueroa naglasila je da su sloboda medija i pluralizam ključni za evropski put BiH te poručila da EU podržava usklađivanje medijske legislative sa evropskim standardima i jačanje javnog radiodifuznog sistema, uključujući i kroz novi poziv za projekte objavljen na web stranici Delegacije.
Nakon predstavljanja izvještaja, održana su i dva panela posvećena najvažnijim temama i preporukama iz izvještaja, prioriteti Reformske agende i strateški okvir za medijsku legislativu te pravni i fizički pritisci na novinare.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“ koji finansiraju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH.
(Mostarski.ba)
