Glavni razlog male studentske mobilnosti, stanje je u društvu, jer se obrazovanje, vještine i znanje kod nas ne cijene dovoljno – izjavio je danas u sklopu konferencije “Studentska mobilnost bez granica” u Mostaru direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP) Damir Ljubić.
Cilj konferencije bio je okupiti ključne dionike sistema visokog obrazovanja kako bi razmijenili iskustva, te ponudili smjernice za unaprjeđenje akademske mobilnosti u Bosni i Hercegovini. Akademska mobilnost podrazumijeva boravak studenata, te akademskog i administrativnog osoblja na drugim visokoškolskim institucijama radi studiranja, usavršavanja ili rada.
CIP je početkom 2026. godine proveo anketu u kojoj su učestvovale javne i privatne visokoškolske ustanove iz BiH, a koja je pokazala kako se odlazna, a posebno dolazna mobilnost ostvaruje u niskim postocima, te kako postoji niz prepreka u njezinoj realizaciji.
Analizom rezultata ankete uočene su administrativne i finansijske prepreke, neinformiranost studenata, nedovoljan broj studijskih programa na engleskom jeziku, potkapacitiranost ureda za međunarodnu saradnju, nemogućnost finansiranja dolaznih studenata te problemi s priznavanjem ECTS bodova.
Direktor CIP-a Damir Ljubić istakao je jedan ključni razlog iza poražavajuće mobilnosti studenata.
“Nažalost, moram reći da kod nas sistem obrazovanja još nije na tom nivou koju bismo svi skupa željeli, a mogućnost mobilnosti studenata i akademskog osoblja pružaju jednu novu priliku za naše studente, da se tamo gdje odlaze u razmjenu uvjere u mogućnosti, druge sistema obrazovanja, prošire vidike i uvjere se da u nekim dijelovima svijeta još uvijek postoje vrijednosti koje cijene obrazovanje, znanje, vještine”, istakao je Ljubić.
Dodao je da će se na konferenciji “pokušati napraviti neka konkretna mala djela u ovom našem košmaru i omogućiti jednom broju studenata da dožive to iskustvo“.
“Glavni razlog male mobilnosti je stanje u društvu, jer se obrazovanje, vještine i znanje kod nas ne cijene dovoljno. Ne pomaže ni nedostatak reforme u obrazovanju i same kvalitete obrazovanja i zato smatramo da je vrlo važno da studenti dobiju priliku otići vani”, naglasio je.
Među razloge je svrstao i nedostatak dovoljne osposobljenosti kadra na visokoškolskim institucijama, a koji može poticati studente na razmjenu, s tim da financiranje mobilnosti, kako je rekao, nije problematično.
“Mobilnost se uglavnom finansira kroz Erasmus+ programe i rekao bih da postoje sasvim pristojni novci za to. Nadam se da će se, uz naš mali doprinos, dio tog potencijala više iskoristiti”, rekao je Ljubić.
Prokomentirao je i mogućnost da se BiH učini privlačnijom za inostrane studente pa kazao da je CIP napravio program mobilnosti te da zajedno s Ministarstvom civilnih poslova pokušava pokrenuti internetsku stranicu “Studiraj u Bosni i Hercegovini”.
“Zajedno s Ministarstvom sigurnosti, odnosno sa Službom za strance, pokušavamo donijeti i nove izmjene i dopune zakona o strancima koje bi omogućile lakši ulazak studenata u BiH”, zaključio je Ljubić.
Predstavnica Agencije za mobilnost i programe Evropske unije Republike Hrvatske i voditeljica Odjela za međunarodnu saradnju Sveučilišta u Splitu Ana Ćosić naglasila je da je sistem visokog obrazovanja danas nezamisliv bez međunarodnih razmjena, ne samo studenata nego i profesora.
“Efekat studentske mobilnosti je mjerljiv brojkama, ali nemjerljiv u tom nekom ličnom, da ne kažem kasnije u profesionalnom iskustvu. Studenti se uglavnom boje administracije, ali kad jednom prođu taj postupak prijave, više se puta vraćaju. Iza te gomile papira stoje osobe kojima je to utjecalo na daljnji profesionalni, ali i lični put – naglasila je Ćosić, dodajući da je na Sveučilištu u Splitu interes studenata konstantno u porastu.
U sklopu konferencije, Emina Bavčić je iznijela svoje studentsko iskustvo pri čemu je naglasila da je osim razvoja profesionalnih vještina i podizanja samopouzdanja, imala priliku steći i dosta međunarodnih kontakata koje i danas njeguje.
“Definitivno bih preporučila i ohrabrila sve studente da se odvaže na jedan takav izazov, jer su benefiti doista višestruki – izjavila je.
Naglasila je da je tržište rada u BiH, kada je prije godinu dana tražila posao, bilo prezasićeno te da joj je studentska mobilnost pomogla da se unaprijedi i stekne iskustvo življenja i studiranja u inozemstvu.
Dodala je da je kroz program ‘Erasmus+’ u Švedskoj i Španiji, gdje je odradila semestar i stručnu praksu, imala priliku slušati dosta predmeta koji u BiH još uvijek nisu zaživjeli, pri čemu je istakla ‘Industriju 4.0’ na studiju strojarstva koji je studirala.
Posebno je u svom iskustvu istaknula činjenicu da se odmah po završetku ‘master studija’ u Švedskoj zaposlila.
Na konferenciji su uz predstavnike visokoškolskih ustanova, sudjelovali i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Službe za poslove sa strancima BiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Erasmus+ ureda u BiH, Erasmus studentske mreže, Međunarodne organizacije za migracije BiH, Agencije za mobilnost i programe Europske unije Republike Hrvatske te Fondacije Tempus Republike Srbije.
(Mostarski.ba)
