San je jedan od najvažnijih procesa za ljudski organizam, ali o njemu često ne razmišljamo dovoljno. Svake večeri zatvaramo oči i tonemo u san, a s obzirom na to da gotovo trećinu života provedemo spavajući, jasno je koliko je kvalitetan san važan za naše zdravlje i svakodnevno funkcionisanje.
Ako uzmemo u obzir prosječan životni vijek od 78 godina, to znači da ćemo otprilike 26 godina provesti spavajući.
Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o snu.
Rekord u nespavanju
Jedan od najpoznatijih slučajeva dugotrajnog ostajanja bez sna zabilježen je 1964. godine, kada je 17-godišnji Randy Gardner iz Sjedinjenih Američkih Država ostao budan 264 sata, odnosno 11 dana, u okviru naučnog eksperimenta.
Iako su kasnije zabilježeni i drugi pokušaji obaranja ovog rezultata, Guinnessova knjiga rekorda više ne prati niti podržava takve eksperimente zbog ozbiljnih rizika koje dugotrajno uskraćivanje sna može predstavljati za zdravlje.
Buđenje osobe koja hoda u snu nije opasno
Postoji uvriježeno vjerovanje da osobu koja hoda u snu nikako ne treba probuditi jer bi mogla reagovati agresivno ili opasno. Međutim, riječ je uglavnom o mitu.
Osoba koja se probudi tokom epizode mjesečarenja može biti zbunjena i dezorijentisana, baš kao i svaka druga osoba koja se naglo probudi iz dubokog sna. Ipak, ne postoji pravilo da će reagovati agresivno.
Veći problem predstavlja opasnost da se osoba koja hoda u snu povrijedi. Zato je, kada je moguće, bolje pažljivo je usmjeriti prema krevetu. Ako je potrebno probuditi je, preporučuje se miran i nježan pristup kako bi se izbjegla dodatna zbunjenost ili strah.
Postoji strah od spavanja
Iako zvuči neobično, strah od spavanja zaista postoji. Naziva se klinofobija i predstavlja intenzivan strah od odlaska u krevet ili spavanja.
Kod nekih osoba strah može biti povezan s noćnim morama, kod drugih sa strahom od spavanja u samoći, dok pojedini mogu osjećati snažnu tjeskobu zbog pomisli da bi tokom spavanja mogli izgubiti kontrolu ili se neće probuditi.
Riječ je o rijetkoj pojavi koja može značajno utjecati na kvalitet života i svakodnevno funkcionisanje.
Tijelo ima vlastiti biološki sat
Da li vam se nekada dogodilo da se probudite nekoliko minuta prije nego što zazvoni alarm? Na sposobnost organizma da se pripremi za buđenje utječe naš unutrašnji biološki sat.
Jedan od hormona povezanih s ovim procesom je adrenokortikotropni hormon (ACTH), koji učestvuje u regulaciji odgovora organizma na stres.
Istraživanja su pokazala da očekivanje ranog buđenja može utjecati na hormonske procese u organizmu. Drugim riječima, kada znamo da moramo ustati u određeno vrijeme, tijelo se može početi pripremati za buđenje prije nego što alarm zazvoni.
Dugotrajno uskraćivanje sna može izazvati halucinacije
Nedostatak sna ozbiljno utječe na mozak i cijeli organizam. Nakon višednevnog potpunog uskraćivanja sna mogu se pojaviti poremećaji percepcije, dezorijentacija, problemi s koncentracijom, pa čak i halucinacije.
Kod osoba koje su učestvovale u eksperimentima s dugotrajnim nespavanjem zabilježene su različite promjene percepcije, uključujući privide ljudi, životinja i drugih objekata.
Zbog ozbiljnih posljedica koje nedostatak sna može imati na fizičko i mentalno zdravlje, dugotrajno ostajanje bez sna nikako ne treba pokušavati. Kvalitetan i dovoljan san važan je za oporavak organizma, koncentraciju, raspoloženje i normalno funkcionisanje tokom dana.
(Mostarski.ba)
