Sjeverna Makedonija, Albanija i Grčka

Skriveni biser: Balkansko jezero koje dijele tri države

001
4 Min Read

Smješteno između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke, Prespansko jezero nudi spektakularne pejzaže i netaknutu prirodu, a za razliku od mnogo poznatijih evropskih jezera, još uvijek nije preplavljeno turistima.

Ako tražite mjesto koje izgleda kao da je stvoreno za razglednice, ali još uvijek nije izgubilo svoj mir i autentičnost, Prespansko jezero moglo bi vas iznenaditi. Okruženo je planinama, zelenilom i malim naseljima, a zbog upečatljivog pejzaža ponekad ga uspoređuju s italijanskim jezerom Garda.

Ipak, Prespa je mnogo više od lijepog prizora. Riječ je o jednom od najstarijih jezera u Evropi. Procjenjuje se da je jezero staro najmanje milion godina, zbog čega je posebno zanimljivo naučnicima. Njegova geološka historija, jedinstveni ekosistem i izoliran položaj omogućili su razvoj brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Prespansko jezero posebno je po tome što njegove obale pripadaju čak tri države, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Grčkoj.

Svaka strana jezera nudi drugačiji doživljaj. Na makedonskoj strani nalazi se Golem Grad, najveće ostrvo u jezeru i jedino veće ostrvo Sjeverne Makedonije. Zbog velikog broja zmija često ga nazivaju i Zmijskim ostrvom.

Ipak, Golem Grad nije zanimljiv samo zbog prirode. Na ostrvu su pronađeni ostaci antičkih naselja, a posebno se izdvaja crkva svetog Petra iz 14. stoljeća.

Na albanskoj strani nalazi se još jedan zanimljiv otok, Maligrad. Na njemu je smještena crkva Svete Marije iz 14. stoljeća, ugrađena u stijenu. Unutar crkve sačuvane su vrijedne srednjovjekovne freske, što ovom malom otoku daje dodatnu historijsku vrijednost.

Jedna od najzanimljivijih činjenica o Prespanskom jezeru jeste da iz njega ne istječe nijedna rijeka. Voda iz jezera umjesto toga prolazi kroz podzemne kraške sisteme i pronalazi put prema Ohridskom jezeru. Prespa i Ohrid tako su prirodno povezani ispod površine zemlje.

Dio vode prolazi kroz stijene okolnih planina i ponovo izlazi na površinu u obliku izvora na području Ohrida. Među najpoznatijima su izvori u blizini Svetog Nauma.

Ovaj neobični prirodni sistem samo je još jedan razlog zbog kojeg Prespansko jezero zauzima posebno mjesto među balkanskim prirodnim fenomenima.

Područje Prespe jedno je od važnih prirodnih staništa na Balkanu, a posebno se ističe po velikom broju ptica.

Jedan od njegovih najpoznatijih stanovnika je kudravi pelikan, jedna od najvećih ptica koje možemo vidjeti u Evropi. Prespansko područje važno je mjesto za njihovo gniježđenje i očuvanje populacije.

Na grčkoj strani nalazi se i Malo Prespansko jezero. Iako je manje i pliće od Velikog Prespanskog jezera, njegovi močvarni predjeli, tršćaci i otoci imaju veliku ekološku vrijednost.

Osim ptica, u okolnim planinama žive i brojne druge divlje životinje. Ovo područje dom je, između ostalog, medvjedima, vukovima i divljim mačkama. Zbog izuzetnog biljnog i životinjskog svijeta, različiti dijelovi područja Prespe nalaze se pod posebnim režimima zaštite.

Za razliku od popularnijih balkanskih destinacija, Prespansko jezero još uvijek nije preplavljeno turistima. Ovdje nema osjećaja masovnog ljetovališta, velikih resorta i prepunih plaža.

Umjesto toga, posjetitelje dočekuju mirna sela, planinski pejzaži, stari sakralni objekti, otoci i brojni skriveni kutci koje možete istraživati vlastitim tempom.

Upravo je ta atmosfera jedan od najvećih aduta Prespe. Ovo je destinacija za one koji više cijene mirnu jutarnju kafu uz pogled na jezero, šetnju kroz prirodu i istraživanje lokalne historije nego užurbane turističke centre.

Prespansko jezero možda nema globalnu slavu Ohrida ili italijanskih jezera, ali upravo u tome leži njegov šarm. Na jednom mjestu spaja nevjerovatnu prirodu, milione godina geološke historije, tri države, srednjovjekovne spomenike i jedan od najvažnijih ekosistema ovog dijela Evrope.

Ako ste već posjetili Ohrid i želite otkriti mirniju i manje poznatu destinaciju u njegovoj blizini, Prespa bi mogla biti savršen sljedeći izbor.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak