sarajevo

Muzej islamske kulture i umjetnosti otvara vrata

001
8 Min Read

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo od 5. septembra otvara vrata posjetiocima, predstavljajući stalnu postavku kroz tri galerijske cjeline – Gazi Husrev-begov hanikah, Kuršumlija medresu i Gazi Husrev-begovu biblioteku.

Muzej, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na evropskom tlu.

Ideja o formiranju Muzeja seže u period između dva svjetska rata, a posljednjih godina intenziviran je rad na njenoj realizaciji. Osnivanju Muzeja prethodili su višegodišnji stručni i istraživački rad, kao i realizacija naučno-istraživačkog projekta i multimedijalne izložbe „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, koja je predstavljena u Sarajevu, Zagrebu i Strasbourgu.

Direktor Muzeja Amir Sakić govorio je o pripremama za početak rada, realiziranim aktivnostima u protekle dvije godine i organizacijskim aspektima otvaranja.

– Otvaramo vrata muzeja koji je rezultat dugogodišnjeg htijenja unutar Islamske zajednice i bošnjačke akademske zajednice da se u Bosni i Hercegovini osnuje jedan ovakav muzej, koji bi na autentičan način prezentirao ono što je najvažnije u našoj islamskoj tradiciji, kulturi i baštini – kazao je Sakić.

Sakić je naglasio da se stalna postavka u velikoj mjeri oslanja na rezultate naučnoistraživačkog projekta „Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, realiziranog u saradnji s brojnim istraživačima i institucijama kulture iz Bosne i Hercegovine i regiona.

– Naredni korak bilo je pripremanje stalne postavke i ona je sada pred nama. U petak će biti otvorena za javnost – kazao je.

Odluka Islamske zajednice da osnuje Muzej dio je nastojanja da se islamsko kulturno i umjetničko naslijeđe sistematski čuva, istražuje i predstavlja javnosti. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, govorio je o razlozima osnivanja Muzeja i njegovom institucionalnom značaju.

– Realizirali smo projekat koji je predstavljao ideju, san i nastojanje koje je trajalo gotovo 100 godina – kazao je Hodžić, podsjetivši da su ideju osnivanja Islamskog muzeja još 1935. godine pokrenuli Hamdija Kreševljaković i Mehmed Handžić.

Naveo je da su kasnije ovu ideju zagovarali i drugi značajni bosanskohercegovački intelektualci, među kojima Alija Bejtić i prof. Ismet Bušatlić, koji je dao veliki doprinos prikupljanju artefakata i istraživanju islamske tradicije, kulture i umjetnosti.

Hodžić je naglasio da otvaranje muzeja nije značajan događaj samo za Islamsku zajednicu.

– Gradu Sarajevu, bosanskohercegovačkom društvu, domaćoj, ali i međunarodnoj javnosti predajemo jednu važnu ustanovu koja će imati edukativnu, promotivnu i naučnoistraživačku misiju – kazao je.

Stalna muzejska postavka oblikovana je kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa su historijski prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno i sastavni dio njegove muzejske priče.

Članica kustoskog tima Aida Abadžić-Hodžić predstavila je muzeološki koncept postavke i njegovu vezu s ranijim projektom „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“. Tematske cjeline nisu zasnovane samo na vrsti predmeta, već ih povezuju s njihovom namjenom, značenjem i širim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstom.

– Kroz dugogodišnju saradnju s velikim timom istraživača obišli smo brojne muzeje, galerije, institute, biblioteke i privatne zbirke. Istraživački temelj i inicijalni fundus koji je proizašao iz tog istraživanja omogućili su bazu za otvorenje muzeja – kazala je Abadžić Hodžić.

Naglasila je da se prva stalna postavka najvećim dijelom oslanja na predmete koji su već bili u posjedu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali koji ranije nisu uvijek bili dostupni javnosti.

Posebnost muzeja, kako je istakla, jeste i u tome što se radi o jedinoj instituciji u ovom dijelu Evrope koja je u cijelosti konceptualno posvećena islamskoj kulturi i umjetnosti.

– Djela predstavljamo u prostorima u kojima je ta kultura živjela i nastajala – u medresi, hanikahu i biblioteci. Ona potvrđuju značaj islamske kulture u duhovnosti, umjetnosti, kulturi i nauci – kazala je.

Kroz stalnu postavku predstavljeni su islamska umjetnost, arhitektura, duhovnost, obrazovanje, zanatstvo, kultura knjige, svakodnevni život i susreti različitih tradicija. Eksponati su nosioci priča, sjećanja i iskustava. Oni otvaraju prostor za razumijevanje načina na koji se islam kroz stoljeća živio, oblikovao i izražavao.

U Gazi Husrev-begovom hanikahu nalazi se izložba „Ljepota u vjeri i vjera Ljepote“, koja kroz teme duhovnosti, sufijske tradicije, odnosa prema prirodi i vodi, različitosti i susreta kultura govori o različitim aspektima islamskog iskustva.

Kuršumlija medresa domaćin je izložbe „Život, prostor i trajanje“, koja polazi od ličnosti i vizije Gazi Husrev-bega i kroz zanatstvo, tekstilno naslijeđe i kulturu stanovanja predstavlja različite aspekte života i naslijeđa. Dio postavke čini i savremeni VR doživljaj Velagićevine u Blagaju.

U galeriji Gazi Husrev-begove biblioteke izložba „Ljubav prema knjigama“ vodi kroz historiju pismenosti, obrazovanja i kulturne produkcije, od prvih rukopisa do savremenih institucija koje čuvaju i prenose tradiciju znanja.

Kustosica Muzeja Selma Pandžić govorila je o odabranim artefaktima i najznačajnijim segmentima stalne postavke.

– Postavke nisu zasnovane na pukoj inventarnoj podjeli predmeta, već su oblikovane kao narativne cjeline utemeljene na njihovoj izvornoj namjeni, načinu upotrebe i značenjima koja su imali u različitim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstima – kazala je Pandžić.

U hanikahu je smještena izložba „Ljepota u vjeri, vjera ljepote“, koja kroz šest tematskih cjelina predstavlja duhovnost, sufijsku tradiciju, poimanje ljepote, odnos prema prirodi i različite oblike umjetničkog izraza. Među najznačajnijim eksponatima je banjalučka sedžada, autentična molitvena prostirka iz Bosne i Hercegovine, prvi put spomenuta 1690. godine.

Postavka „Život, prostor i trajanje“ u Kuršumlija medresi polazi od ličnosti i vakufa Gazi Husrev-bega, a obuhvata zanatsko umijeće, tekstilno naslijeđe, kulturu stanovanja i druge segmente svakodnevnog života. Posebno mjesto zauzima prekrivač s mezara Muhammeda, a.s., koji je osmanski sultan Abdulaziz darovao muslimanima Bosne i Hercegovine.

Treća izložba, „Ljubav prema knjigama“, smještena je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i prati razvoj pismenosti i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od rukopisne baštine, mekteba i medresa do savremenih obrazovnih institucija.

– Jedan od najznačajnijih eksponata je rukopis Gazalijevog djela „Ihja ulumid-din“, najstarija knjiga u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, prepisana 1106. godine, pet godina prije autorove smrti – navela je Pandžić.

Muzej sudjeluje u procesu zaštite i očuvanja objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. U okviru Muzeja djeluje i naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentiranjem islamskog naslijeđa na tlu Bosne i Hercegovine.

Otvorenjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, jedinstvene institucije ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, javnosti se otvara mogućnost upoznavanja autentičnog islamskog kulturnog naslijeđa. Kroz svoju postavku Muzej to naslijeđe predstavlja kao živu, dinamičnu i historijski ukorijenjenu tradiciju, ističući njegov kontinuitet, raznolikost i mjesto u evropskom kulturnom kontekstu.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo otvara vrata posjetiocima 5. septembra 2026. godine.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak