Područje Krug planine kod Livna moglo bi do kraja godine dobiti nacrt odluke o proglašenju zaštićenim područjem, nakon što je danas u Livnu predstavljena radna verzija stručnog obrazloženja.
Riječ je o prvoj od planirane dvije radionice na kojima se prikupljaju prijedlozi, primjedbe i mišljenja korisnika prostora, institucija i drugih zainteresiranih strana.
Ivana Markov iz Grada Livna kazala je kako predstavljeni dokument još nije nacrt, nego radna verzija stručnog obrazloženja, te da su radionice predviđene kako bi se u njegovu izradu uključile potrebe, prijedlozi i mišljenja korisnika prostora Krug planine.
“Izrada dokumenta ide dalje. Čekamo jesen i izlazak na teren u tom godišnjem dobu, a tada planiramo još jednu radionicu kako bismo uključili dodatne korisnike prostora i čuli njihovo mišljenje”, kazala je Markov.
Dodala je da bi do kraja godine mogao biti pripremljen nacrt dokumenta, provedena javna rasprava i izrađen nacrt odluke o proglašenju ovog područja zaštićenim.
Na današnjoj uvodnoj radionici prisustvovali su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kantonalnih ministarstava, Hercegbosanskih šuma, udruženja stočara i poljoprivrednika, turističkog sektora, planinarskih društava i Gorske službe spašavanja.
Među pozvanima su bili i predstavnici investitora zainteresiranih za izgradnju vjetroparkova na ovom području ili u njegovoj blizini, kako bi i oni bili upoznati s procesom izrade stručnog obrazloženja i mogućim režimom buduće zaštite prostora.
Dom endemskih vrsta biljaka i životinja
Prof. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru, koja u izradi stručnog obrazloženja učestvuje kao ekspertica Instituta za regionalni razvoj, kazala je kako je u dokument uključeno više stručnjaka iz različitih oblasti, među kojima su geomorfolozi, geolozi, hidrolozi, prostorni planeri, biolozi, arheolozi i stručnjaci za turizam.
“Riječ je o desetak ljudi sa Sveučilišta i iz stručnih institucija. Uključili smo ih s namjerom da damo što kvalitetnije informacije, zasnovane na činjenicama utvrđenim na terenu”, kazala je Milićević.
Prema njenim riječima, dosadašnja istraživanja potvrdila su izuzetnu prirodnu vrijednost visoravni Kruzi. Na tom području evidentirano je 18 zaštićenih biljnih vrsta, od kojih je 11 endemskih, kao i 55 vrsta ptica, među kojima je pet zaštićenih.
Dodala je kako se na tom prostoru nalaze i koridori velikih zvijeri, zaštićene vrste šišmiša, ptica grabljivica i drugih životinja, zbog čega je riječ o području značajnom za očuvanje biodiverziteta.
Milićević je posebno istaknula geološku i hidrogeološku osjetljivost prostora, navodeći kako je riječ o krškom području bez stalnih površinskih tokova, ali ispresijecanom podzemnim kanalima i povezanom s Livanjskim poljem.
“Najvažnije je da je to područje hidrološki direktno povezano s izvorištem Duman u gradu Livnu, koje se koristi kao izvorište pitke vode za livanjsko područje”, kazala je Milićević.
Podsjetila je i kako se prostor visoravni Kruzi, planine Cincar i Livanjskog polja, uključujući i Buško jezero, nalazi u širem kontekstu međunarodno prepoznatih prirodnih vrijednosti, kroz potencijalna područja ekološke mreže Natura 2000, Emerald mrežu, Bernsku konvenciju i Ramsarski status Livanjskog polja.
Zaštita prostora, a ne zatvaranje
Govoreći o predloženom modelu zaštite, Milićević je navela kako se predlaže peta kategorija zaštite, odnosno zaštićeni pejzaž, kojim bi upravljao Grad Livno, odnosno ustanova koju bi gradske vlasti osnovale.
Naglasila je kako zaštita ne znači zatvaranje prostora, nego njegovo održivo korištenje u saradnji sa svim korisnicima, uz poticanje stočarstva, proizvodnje livanjskog sira, planskog razvoja turizma te zaštite i brendiranja livanjskih konja.
“Livanjski konji danas su srasli s ovim područjem, a visoravan Kruzi prepoznatljiva je po njima, livanjskom siru i cijelom autentičnom ambijentu”, kazala je Milićević.
Govoreći o mogućim zahvatima u prostoru, Milićević je istaknula kako u sve tri predložene zone zaštite ne bi bilo mjesta za velike energetske i građevinske zahvate.
“Što se tiče energetskog sektora, rudarstva ili nečega takvog, za to ovdje nema mjesta”, poručila je Milićević, dodajući kako bi u prostoru bile moguće samo nužne i usklađene intervencije, poput vidikovaca, turističke infrastrukture, uređenja puteva ili manjih smještajnih kapaciteta.
Federalna podrška i mogućnost proširenja zaštićenog područja
Snažna podrška proglašenju zaštićenog područja, prema riječima Zinete Mujaković iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, bila je jedna od najvažnijih poruka radionice.
“Nijednu osobu nisam čula da je rekla ne. Svi su čak bili za proširenje obuhvata. Toliku osviještenost i toliku želju za proglašenjem jednog područja zaštićenim do sada nisam imala priliku vidjeti”, kazala je Mujaković.
Pojasnila je kako se aktuelni postupak odnosi na dio Krug planine koji se nalazi na području Grada Livna, dok bi eventualno proširenje zaštite na šire područje Kruga trebalo krenuti od lokalnih zajednica na čijem se prostoru taj obuhvat nalazi.
Mujaković je poručila kako bi Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ako druge lokalne zajednice iskažu interes, bilo spremno pružiti podršku i proširenju obuhvata zaštite, naglasivši da se takvi procesi pokreću s lokalnog nivoa.
Podsjetila je kako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na čelu s ministricom Nasihom Pozder, osiguralo podršku za izradu stručnog obrazloženja te poručila da podrška ovakvim projektima neće izostati ni u nastavku procesa.
Zaštititi od neplanskog turizma
Marin Mamuza, vlasnik agencije Continental Adventure i jedan od prvih koji je organizirao turističke posjete livanjskim divljim konjima na Kruzima, podržao je inicijativu za zaštitu tog prostora, istaknuvši kako se njegove vrijednosti moraju čuvati i zbog lokalne zajednice i zbog budućih generacija.
Podsjetio je kako su i ranije postojale aktivnosti vezane za zaštitu Kruga, ali da one nisu dovele do konkretnog proglašenja zaštićenim područjem.
“Kao građanin Livna, ali i kao neko ko je godinama vezan za divlje konje i turističku priču ovoga kraja, smatram da je ovo važan trenutak. Još 2012. godine počeo sam fotografirati livanjske divlje konje i od tada se postepeno razvijala priča koja danas dovodi ljude iz različitih dijelova svijeta”, kazao je Mamuza.
Naglasio je kako upravo zbog sve većeg interesa posjetilaca prostor treba zaštititi i od neplanskog razvoja turizma.
“Dobro je da ljudi dolaze i da prepoznaju vrijednost ovoga prostora, ali ga moramo čuvati. Ovo područje treba zaštititi i od samog turizma, odnosno razvijati ga kroz održivo korištenje”, istakao je Mamuza.
Poručio je kako podržava inicijativu za zaštitu Krug planine te izrazio nadu da će odluka, kada bude donesena, koristiti i sadašnjim korisnicima prostora i budućim generacijama.
“Važno je da ne ostanemo zapamćeni kao generacija koja je imala priliku donijeti važnu odluku, a nije je donijela”, poručio je Mamuza.
(Mostarski.ba)
