Na današnji dan 10. 3.

10. Mart 1391. Godišnjica smrti Stjepana Tvrtka I Kotromanića
Stjepan Tvrtko I Kotromanić rođen je oko 1338 godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine. Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.

Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim je osvajanjima Tvrko I je bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva. O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnju knjigu počasnih građana.

Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bitki na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.

10. Mart 1982. Otvoren Olimpijski stadion “Koševo”
Olimpijski stadion Asim Ferhatović – Hase, poznatiji kao stadion Koševo je višenamjenski stadion u Sarajevu. Izgrađen je 1947. godine u periodu poslije Drugog svjetskog rata, na području koševske doline gdje su se prostirali predjeli zvani Čurčića Vila i Pionirska Dolina. U samoj izgradnji stadiona učestvovale su tadašnje omladinske radne brigade grada, ali i iz cijele tadašnje države. Za tadašnje doba grad dobija veleljepno zdanje na kome će se moći održavati sportske priredbe najvišeg ranga.

Na stadionu su odigrane značajne i velike utakmice kako sarajevskih prvoligaša FK Sarajevo i FK Željezničar tako i tadašnje reprezentacije Jugoslavije i reprezentacije Bosne i Hercegovine. Na stadionu su gostovali veliki fudbalski timovi kao što su Manchester United, Real Madrid, Hamburger, Derby County, Bologna, Inter, Santos…. Sam stadion je doživio mnoge nadogradnje i rekonstrukcije a najveća je bila pred održavanje XIV zimskih olimpijskih igara u februaru 1984. godine. U julu 2004. godine na stadionu Asim Ferhatović – Hase su opet počeli radovi na njegovoj rekonstrukciji i poboljšanju u cilju dobijanja licence od UEFA-e za odigravanje evropskih utakmica.

Danas stadion koristi FK Sarajevo i to je najveći stadion u Bosni i Hercegovini. Posjeduje 35.630 sjedećih mjesta.

Rekordan broj gledalaca koji su pratili duel Željezničara i Sarajeva dogodio se 10. marta 1982. godine na otvaranju Olimpijskog stadiona Koševo, kada je na tribinama bilo 55.000, a tada je Bordo tim slavio sa 2:1.

2020-preminula Beba Selimović

Jedna od najboljih interpretatorki sevdalinki u BiH Izeta Beba Selimović preminula je 10. marta 2020. godine u Sarajevu.

Beba je rođena 1936. godine u Bileći, ali se kao četverogodišnja djevojčica s roditeljima doselila u Sarajevo, gdje je provela cijeli život. Bila je najmlađe od petero djece, pa je nadimak Beba dobila od braće i sestara, koji su joj tako tepali. Već u osnovnoj školi počela je pjevati u Dječijem radio-horu nakon što ju je učiteljica preporučila predstavnicima Radio Sarajeva, koji su u to vrijeme po školama tragali za talentiranom djecom.

Njen suprug Dževad Šabanagić istakao je Bebu Selimović kao čuvara sevdalinke, koju je najviše voljela, posvetila joj život i karijeru.

“Na najčestitiji način je obogatila i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, naglasio je za Fenu.

Detalje vezane za komemorativni skup i ukop porodica Bebe Selimović saopćit će naknadno.

Beba Selimović započela je pjevačku karijeru u Radio Sarajevu, a ubrzo je postala popularna. Mnogi su je nazivali “Dama sevdaha”, zbog njenog ozbiljnog i časnog odnosa prema profesiji, kao i zbog njenog ozbiljnog ponašanja na estradi.

Karijeru je posvetila izvornoj sevdalinki, zadržala je njenu originalnost. Snimila je značajan broj arhivskih snimaka sevdalinki u Radio Sarajevu. Dobitnica je mnogih priznanja i povelja za muzički uspjeh i pomoć u humanitarnim koncertima.

 

 

 

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

 

(Historija.ba)